Academic journal article Suvremena Lingvistika

Meaning in Cognitive Linguistics/ Znacenje U Kognitivnoj Lingvistici

Academic journal article Suvremena Lingvistika

Meaning in Cognitive Linguistics/ Znacenje U Kognitivnoj Lingvistici

Article excerpt

1. Uvodne napomene

Kognitivna se lingvistika u posljednjih dvadesetak godina ubrzano razvijala i postala je jednim od najutjecajnijih lingvistickih pristupa, te je svoje podrucje djelovanja prosirila na sve tradicionalne lingvisticke discipline, kao i na interdisciplinarna podrucja proucavanja jezika poput pragmatike, psiholingvistike ili sociolingvistike. U osnovi svih kognitivnolingvistickih istrasivanja stoji pretpostavka da je prijenos znacenja osnovica koja stoji u podlozi svih jezicnih izraza. Nadalje, da bismo uopce mogli raspravljati o znacenju i ustroju jezicnih jedinica na nisim razinama, najprije valja postaviti temelje koji tvore teorijsku pozadinu za konkretnije semanticke studije. Drugim rijecima, valja odgovoriti na pitanje na koji se nacin znacenje ostvaruje u jeziku. S obzirom na to da jezicne strukture odrasavaju izvanjski svijet i covjekov dosivljaj izvanjskoga svijeta, bit znacenjske analize u kognitivnoj lingvistici upravo je iznalasenje puta kojim se konceptualizacijom svijeta koji nas okrusuje izgracuje znacenje i ciji su konacni proizvod jezicni izrazi koji 'imaju' znacenje. Stoga cemo u ovome radu dati pregled osnovnih pojmova kognitivne lingvistike u odnosu na poimanje znacenja i pristup znacenjskoj analizi, s posebnim osvrtom na probleme leksickoga znacenja.

Valja, mecutim, upozoriti kako usprkos zajednickim temeljnim postavkama kognitivna lingvistika dosivljava brojne divergencije svoga teorijskog modela. Posebice se istice raznolikost u nazivlju, gdje se isti naziv u razlicitih autora koristi za razlicite pojavnosti ili se pak ista ili slicna pojavnost naziva razlicitim terminima (za kratak pregled vidi Taylor 1995, Clausner i Croft 1999). Stoga sljedeci pregled predstavlja samo parcijalnu sliku kognitivne lingvistike, ali za cilj ima prikazati njezine temeljne postavke, te pojmove koji uvode u temelje znacenjske analize.1

2. Izgradnja jezicnoga znacenja

George Lakoff i Ronald Langacker, autori cija djela (Lakoff 1987, Langacker 1987, 1991) predstavljaju temelje kognitivne lingvistike, iako ne i same njezine pocetke (2), opisuju jezicni sustav na slicnim polazisnim osnovama. Pritom vrijedi temeljna postavka da znacenje ima sredisnju vasnost u jeziku, ono je svrha jezika, a proizlazi iz procesa konceptualizacije iskustva. Oba lingvista vrlo jasno naglasavaju sredisnji status znacenja u jeziku:

"Meaning is what language is all about." (Langacker 1987: 12)

"The central question, as we see it, is how linguistic expressions and the concepts they express can be meaningful." (Lakoff 1987: 266)

Lakoff k tomu naglasava i da je znacenje kognitivno-jezicno svojstvo neodvojivo od covjeka i njegova uma:

"Meaning is not a thing; it involves what is meaningful to us. Nothing is meaningful in itself. Meaningfulness derives from the experience of functioning as a being of a certain sort in an environment of a certain sort." (Lakoff 1987: 292)

Znacenje, dakle, ne postoji kao kategorija per se, vec je uvijek dijelom covjekova konceptualnoga sustava i kognitivnih procesa (vidi odlomak 2.1 o procesima izgradnje znacenja). Duboko ukorijenjena metafora jezicne komunikacije prema kojoj su rijeci spremnici ideja (Reddy 1979) i stoga vicene kao staticni entiteti neovisni o ostatku spoznajnog aparata, bila je uzrokom neuspjeha tra dicionalnih semantickih teorija koje nisu izlazile iz zacaranoga kruga definicije znacenja kao stabilne i staticne strukture. Kognitivna lingvistika, zbog sirega pogleda na jezik koji obuhvaca citav kognitivni sustav, uvica da bi spomenuto vicenje znacenja valjalo zamijeniti shvacanjem znacenja kao procesa (npr. Langacker 1987: 138). U tom smislu Geeraerts kase:

"instead of meanings as things, meaning as a process of sense creation would seem to become our primary focus of attention." (Geeraerts 1993: 260) (istakla N. T. V.)

Znacenje se u kognitivnoj lingvistici ne promatra kao 'svojstvo' jezicnoga izraza, vec kao integralna konceptualna podloga prisutna na svim razinama jezicne analize. …

Search by... Author
Show... All Results Primary Sources Peer-reviewed

Oops!

An unknown error has occurred. Please click the button below to reload the page. If the problem persists, please try again in a little while.