Academic journal article Suvremena Lingvistika

Resultative Secondary Predicates in Croatian/ Rezultativni Sekundarni Predikat U Hrvatskome

Academic journal article Suvremena Lingvistika

Resultative Secondary Predicates in Croatian/ Rezultativni Sekundarni Predikat U Hrvatskome

Article excerpt

I. Sekundarni predikati (SP) ili predikatni prosirci obicno se znacenjski dijele na deskriptivne i rezultativne. U jezikoslovlju prevladava stav da rezultativnih SP-a u slavenskim jezicima nema, (1) odnosno da se znacenja koja se u jezicima koji ga imaju iskazuju rezultativnim SP-om u slavenskim jezicima iskazuju drugim jezicnim sredstvima. (2) U radu se prepoznaje i opisuje jedan rijedak tip rezultativnoga SP-a u hrvatskome, iskazan pridjevom ili imenicom u instrumentalu (usp. III-IV), i prikazuje njegovo mjesto unutar hrvatskih predikatnih instrumentala (usp. V). Buduci da je domace radove o sekundarnoj predikaciji moguce nabrojiti na prste jedne ruke, a da u svijetu o tome postoji golema literatura veoma razlicitih teorijskih pozadina, primijenjena na mnoge i razlicite jezike, usporedno se daje i nesto siri opis problema koje sekundarna predikacija podrazumijeva (teorijski i prakticno). Potom se (usp. VI) ogledaju dva parametra prema kojima hrvatski doista ne bi bio kandidat za posjedovanje rezultativne sekundarne predikacije te se, zakljucno, istice tipoloska posebnost koju prepoznata hrvatska konstrukcija ima (usp. VII).

II. Od knjige M. Petija (1979) sintagme u snu, tuznu i mrtvu u parafrazi stiha

Gledao sam te sinoc, u snu, tuznu, mrtvu. (A. G. Matos, 1906.)

zovu se u hrvatskome gramaticarstvu obicno predikatnim prosircima. U tradiciji su se takve sintakticke jedinice nazivale jos i predikatnim atributom, prirocnim dodatkom, priveskom, privremenim atributom, dopunskim predikatom, predikatnom dopunom, predikatnim apozitivom. U anglosaksonskoj i germanskoj literaturi takoder su se nazivale razlicito--predikativnim atributima, predikatnim adjunktima, kopredikatima, kopredikativima. U zadnjim se dvama--trima desetljecima prosirio i ustalio termin sekundarni predikat (u opreci prema glavnome ili primarnome, engl. main predicate, primary predicate), pricem se SP--najcesce, ali ne uvijek i ne u svim jezicima--smatra dodatkom, adjunktom jednoga od argumenata glavnoga predikata. U posljednje doba zovu se i dodaci (usmjereni prema) sudionicima (engl. participant-oriented adjunct), pricem je naglasak stavljen na opreku prema adverbijalima, koji su nacelno usmjereni prema okolnostima dogadaja (engl. event-oriented adjuncts), te na cinjenicu da se dodaju sudionicima recenice (npr. vrsitelju i trpitelju, koji su iskazani sastavnicama ustrojstva subjektom i objektom), koji su takvim dodacima--kontrolori, upravljaci (engl. controller) ili domacini (engl. host). (3) U okviru formalnoga, generativnoga pristupa SP-i su male klauze, surecenice (engl. small clauses). U ovome se radu podjednako i u istome smislu rabe termini sekundarni predikat i predikatni prosirak. Pritom se ponajprije misli na ono sto Peti (1979) razumijeva pod neobaveznim predikatnim prosirkom; ono sto razumijeva pod obaveznim predikatnim prosirkom, odnosno pod predikatnim prosirkom koji se javlja uz glagole nepotpuna znacenja, (4) smatrat cemo SP-om u sirem smislu, u kojem SP obuhvaca i obavezne dopune (argumente) suznacnomu glagolu unutar slo'enoga predikata.

Semantika predikatnih prosiraka u nas je obicno obradivana posredno--vise u vezi sa semantikom padeza (npr. s time da instrumentalni oblik djetetom moze znaciti vrijeme, temporalnost, a rodenjem podrijetlo, ablativnost) nego radi tipologizacije prosiraka. Peti se (1979) takoder rijetko upusta u precizniju semanticku vrijednost prosirka; tek cemo gdjegdje naici na razlikovanja poput onoga da se recenica Prestravljen stadoh moze interpretirati i uzrocno-poslje-dicno ('stao sam jer sam bio prestravljen') i vremenski ('stao sam kad sam bio prestravljen') (str. 142-143), o kojima je pisao jos Music (1935: 128). Musicu i Mareticu (1931: 421, [section] 460b) dugujemo i uvide u to da se atributivnim pridjevom izrice stalno svojstvo, a apozitivnim pridjevom svojstvo koje traje onoliko koliko traje radnja glagolskoga predikata. Izvan vidnoga polja ostala je razlika izmedu dviju velikih znacenjskih i sintakticki nerijetko razlicitih skupina--deskriptiva (engl. …

Search by... Author
Show... All Results Primary Sources Peer-reviewed

Oops!

An unknown error has occurred. Please click the button below to reload the page. If the problem persists, please try again in a little while.