Academic journal article Suvremena Lingvistika

Milena Zic Fuchs, Kognitivna Lingvistika I Jezicne Strukture: Engleski Present Perfect

Academic journal article Suvremena Lingvistika

Milena Zic Fuchs, Kognitivna Lingvistika I Jezicne Strukture: Engleski Present Perfect

Article excerpt

Naslov ove knjige sazimlje osnovne ciljeve i sadrzaj kojim se knjiga bavi, ali se iza toga naslova krije vrlo slozena struktura te dosljedna i pomno primijenjena metodologija istrazivanja.

Glavni je cilj istrazivanje i odredivanje vrijednosti (funkcije i znacenja) sustava engleskih (licnih, finitnih) glagolskih oblika koji se po tradiciji u gramatikama oznacuju nazivom present perfect. Ne samo sto je potpuno ovladavanje uporabom doticnih glagolskih oblika jedan od osnovnih kriterija za dobro poznavanje engleskoga (tzv. >> idiomatsko znanje <<, znanje izvornih govornika), nego su se pitanjem definiranja toga skupa oblika bavili najveci autoriteti u proucavanju engleskoga jezika, a da ipak do danas nema za present perfect definicije koja bi to pitanje rijesila bez ostatka, niti postoji definicija koju bi prihvatili svi lingvisti (ili barem vecina njih) koji se sustavno engleskim bave. Present perfect ostao je do danas jedan od najspornijih dijelova opisa engleske gramatike. Taj se podsustav glagolskih oblika promatrao i razvrstavao kao glagolsko vrijeme, kao glagolski vid (aspekt) ili pak kao kombinacija vremena i aspekta, a ni u jednom predlozenom rjesenju takve odrednice nisu bile do kraja i bez ostatka objasnjene. Autorica je zato sebi stavila u zadacu sustavno kriticki razmotriti sve relevantno sto je o toj temi u dosadasnjoj literaturi receno, da bi na kraju predlozila svoj pogled na to pitanje.

Svojom knjigom >> Znanje o jeziku i znanje o svijetu << (1991) autorica je svojedobno u hrvatsku lingvisticku znanost uvela tada novi smjer u lingvistici poznat pod naslovom kognitivna lingvistika, a do danas je na tom polju ostala najrelevantniji istrazivac u Hrvatskoj (s nekoliko vrlo solidno formiranih ucenika i nastavljaca) i ujedno jedno od znacajnih imena u medunarodnoj kognitivnoj lingvistici. Pojednostavnjena shvacanja sklona su kognitivnu lingvistiku promatrati kao jedinstvenu i kompaktnu metodolosku struju u modernoj lingvistici. Sama narav i razvoj toga smjera (rijec je o samo jednoj od kognitivnih znanosti) uvjetovali su da medu istrazivacima kognitivistima postoji niz paralelnih tokova pa je autorica, medu ostalim, vrlo jasno pokazala kako jedinstvena kognitivna lingvistika ne postoji, nego 'supostoje kognitivne lingvistike'. To se najbolje vidi iz minuciozne analize kognitivistickih stajalista o podsustavu present perfect u engleskome, medu kojima nerijetko postoje velike razlike. Tako je pomnom analizom jednoga konkretnog problema engleske gramatike autorica uspjela dati kriticki prikaz (ocjenu) razvoja suvremene kognitivne lingvistike u posljednjih dvadesetak godina i njezina danasnjega stanja. Kada se govori o slozenosti pristupa, treba imati na umu da autorica dosljedno vodi racuna o metodama i kriterijima (>> tradicionalne <<) strukturalne lingvistike (od Saussurea dalje), o postavkama velikih predstrukturalista (npr. O. Jespersen), kao i o paralelnim usmjerenjima suvremene lingvistike kao sto su pragmatika (pragmalingvistika) i kontrastivna analiza.

Knjiga je podijeljena u dvanaest osnovnih poglavlja, kojima je na kraju dodan i bogat popis upotrijebljene >> Literature <<, a popracena je kratkim >> Predgovorom <<.

U prvom poglavlju (1. Uvodne napomene) ukratko se izlazu temeljni ciljevi kontrastivne (englesko-hrvatske) analize koja olaksava uocavanje razlicitosti medu sustavima i sustavniju njihovu obradbu, ali se upozorava na opasnost od fragmentacije cinjenica i na nedostatnost opisa pojedinih pojavnosti. Prikazuju se zatim problemi proslih glagolskih vremena u engleskom i polozaj present perfecta u engleskome glagolskom sustavu, s osnovnom dilemom: vrijeme ili aspekt. Upozorava se potom na heterogenost pojma glagolsko >> vrijeme << u razlicitim jezicima, kao i na nejedinstvenost poimanja kategorija glagolskog aspekta (vida); slavenski aspekt posve je specificna pojava po svojoj eksplicitnosti (i po visokom stupnju gramatikalnosti), a s tom se pojavom ne daju mehanicki poistovjetiti pojave koje se u drugim jezicima oznacavaju etiketom aspekt (izdvojive najcesce samo na razini leksika, a ne uvijek i gramatike). …

Search by... Author
Show... All Results Primary Sources Peer-reviewed

Oops!

An unknown error has occurred. Please click the button below to reload the page. If the problem persists, please try again in a little while.