Academic journal article Suvremena Lingvistika

Functions of the Dati (Se) + Infinitive Construction in Croatian from a Grammaticalization perspective/Funkcionalne Varijante Konstrukcije Dati (Se) + Infinitiv U Hrvatskom Jeziku + U Okviru Gramatikalizacije

Academic journal article Suvremena Lingvistika

Functions of the Dati (Se) + Infinitive Construction in Croatian from a Grammaticalization perspective/Funkcionalne Varijante Konstrukcije Dati (Se) + Infinitiv U Hrvatskom Jeziku + U Okviru Gramatikalizacije

Article excerpt

Uvod

Cilj je ovoga rada da ustanovljivanjem i usustavljivanjem mogucih funkcionalnih i znacenjskih okvira glagolskog izraza dati (se) + infinitiv osvijetlimo njegova relevantna distinktivna obiljezja u svakom od tih okvira--prije svega na morfosintaktickom, a prema potrebi i na leksicko-semantickom planu. Pretpostavka je, naime, da se konstrukcija dati (se) + infinitiv moze realizirati u cak nekoliko gramatickih okvira u kojima nastupaju razlicita morfosintakticka pravila (npr. konjugabilnost po licu glagola dati, zamjenjivost infinitiva sa da + prezent itd.), razlicite semanticke znacajke drugih leksickih sastavnica recenice (npr. subjekt kao oznacitelj zivog/nezivog), kao i obavezna gramaticka i sintakticka obiljezja na razini recenice (subjekt kao agens/pacijens, besubjek-tnost recenice, red rijeci i sl.). Ovisno o aktualnome regulativnom okviru u kojemu se konstrukcija dati (se) + infinitiv realizira mogu se uociti razlike u njezinoj znacenjskoj funkciji u recenici, s tim da te razlike proizlaze prije svega iz visestrukih interpretacijskih mogucnosti samoga glagola dati (se), dok funkcija infinitiva u pojedinim okvirima realizacije ostaje nepromijenjena, jer u konstituiranju znacenja recenice infinitiv sudjeluje sa svojim zadanim leksickim sadrzajem. Vazan je pritom cimbenik da na taj nacin konvencionalizirane razlicite funkcije glagola dati (se) ostaju unutar ili blizu konceptualne domene izvornog znacenja glagola dati, pa cijelu pojavu raslojavanja znacenja odabrane konstrukcije mozemo smatrati razvojem paralelnih polisemicnih znacenja, koji u konacnici projicira i moguci razvoj homonimije.

1. Teorijsko polaziste, povezana istrazivanja

Jezicne procese koji dovode do funkcionalne divergencije glagola dati (se) u konstrukciji s infinitivom, mozemo zorno osvijetliti u okvirima procesa gra-matikalizacije, prema kojoj funkcionalnolingvisticki pravci u zadnjih nekoliko desetljeca pokazuju osobito zanimanje. S druge strane, uvrstavanje infinitiva uz glagol dati mozemo razmotriti i u sklopu procesa infinitivizacije, kako se to odvija u hrvatskom jeziku, a taj postupak--slicno mehanizmima gramati-kalizacije--takoder pokazuje mnogo univerzalnih svojstava koja nalazimo i u drugim jezicima.

Semanticko ispraznjavanje jezicnih elemenata--gramatikalizacija

Za opis razvoja viseznacnosti odredenog sklopa jezicnih elemenata osobito prikladne metode pruzaju funkcionalni pravci u lingvistici. Dok su se formalisticke teorije, smatrajuci jezik autonomnim sustavom apstraktnih konstrukcija, koncentrirale na opis sustava pravila s pomocu kojega se formiraju i prepoznaju gramaticki korektne recenice, funkcionalna lingvistika ne pristupa formi kao apstraktnom entitetu, nego joj u opisu uvijek pridruzuje i njezino aktualno jezicno (kontekstualno) i izvanjezicno (diskurzivno i situativno) okruzenje. Zbog toga se naglasena pozornost upucuje cinjenici da jezicne jedinice uvijek nastupaju u kontekstu drugih jezicnih elemenata, a to okruzenje moze utjecati na njihove funkcije (2). Kako funkcija i znacenje dobivaju bitnu ulogu u opisu, razumljiv je interes funkcionalne lingvistike prema razlicitim procesima promjena znacenja. U tom je smislu i za nasu temu osobito vazan teorijski okvir proces gramatikalizacije koji od zadnje trecine dvadesetog stoljeca privlaci posebnu istrazivacku pozornost (npr. Lehmann 1982, Hopper-Traugott 1993, Bybee-Pagliuca-Perkins 1994, Der 2004. i sl.).

Proces gramatikalizacije kao jedan od najvaznijih pokretaca jezicnih promjena ugrubo se moze odrediti kao postupak tijekom kojega leksicki elementi u odredenome jezicnom okruzenju postaju gramatickima, odnosno gramaticki primaju novija gramaticka znacenja (Der 2004:182) (3), pri cemu, barem u kanonskim slucajevima, slijedom modificirane funkcije izvornoga jezicnog elementa mogu nastupati i neke formalno--strukturne promjene u njegovu obliku. U skladu s funkcionalistickim gledanjem na jezicni sustav procesom gramati-kalizacije upravljaju izvanjezicni razlozi koji su ukorijenjeni u kolektivnome ljudskom iskustvu o svijetu. …

Search by... Author
Show... All Results Primary Sources Peer-reviewed

Oops!

An unknown error has occurred. Please click the button below to reload the page. If the problem persists, please try again in a little while.