Academic journal article Suvremena Lingvistika

Leksicko-Semanticka Obrada Kod Osoba S Epilepsijom Medijalnog Temporalnog Reznja

Academic journal article Suvremena Lingvistika

Leksicko-Semanticka Obrada Kod Osoba S Epilepsijom Medijalnog Temporalnog Reznja

Article excerpt

Cilj ovog rada bio je istraziti neuralne korelate leksicko-semanticke obrade odabranih leksicko-paradigmatskih struktura (leksickih odnosa hiperonimije/hiponimije) i leksicke odluke. Navedene razlike ispitivale su se kod zdravih ispitanika i kod osoba s epilepsijom lijevog i desnog medijalnog temporalnog reznja. Time se htjelo ispitati postojanje neuroanatomskih korelata specificne leksicko-semanticke obrade povezanih s funkcionalnom anatomskom lezijom medijalnog temporalnog reznja kao i specificna leksicko-semanticka reorganizacija s obzirom na hemisferne razlike. Rezultati eksperimenta pokazali su specificnosti pojedinih razina leksicko-semanticke obrade. Rezultati potvrduju da lezija dominantnog medijalnog temporalnog reznja utjece na leksicko-semanticku obradu paradigmatskih odnosa. Takoder, moze se zakljuciti da medijalna struktura lijevog temporalnog reznja ima vaznu ulogu u pretrazivanju informacija o specificnom obiljezju ili skupu obiljezja bitnih za definiranje pojma i njegovo razlikovanje medu ostalim pojmovima.

1. Uvod

1.1. Obrada leksicko-semantickog sustava

U fokusu psiholingvistickih istrazivanja leksicko-semanticke obrade jezika vrlo se cesto nalazi problem zastupljenosti semantickih, perceptivnih i motorickih obiljezja odredenog pojma i nacin njihove organizacije u umu govornika nekog jezika. Jedan od temeljnih ciljeva ovoga rada bio je istraziti i objasniti nacela organizacije leksicko-semantickih informacija u mentalnom leksikonu osoba s epilepsijom, kao i mentalnu obradu odabranih leksicko-znacenjskih odnosa u jezicnoj upotrebi osoba s epilepsijom. Mentalni leksikon podrazumijeva skup mentalnih leksickih reprezentacija, odnosno informacija o rijecima i njihovim odnosima te o procesima odgovornim za leksicku upotrebu. Pojam leksicko-semanticka obrada odnosi se na mentalnu obradu znacenja u semantickom pamcenju. Leksicki pristup podrazumijeva dohvacanje rijeci u mentalnom leksikonu tijekom kojeg perceptivni podrazaji aktiviraju skup fonemskih, morfosintaktickih i semantickih informacija o rijecima koje su ukljucene u mentalni leksikon. Pretpostavka je da leksicko-semanticka obrada ima vise stupnjeva slozenosti koji odreduju razinu obrade. Na temelju rezultata psiholingvistickih studija analiziraju se razine leksicko-semanticke obrade i njezina organizacija u mentalnom leksikonu. Takoder, na temelju istrazivanja jezicnih teskoca (tzv. jezicne patologije) nastoji se opisati sustav leksickog znacenja u jeziku kako bi se, temeljem pravilnosti i sustavnosti pogresaka, objasnili modeli jezicne proizvodnje i razumijevanja kod zdrave populacije.

Mnogim teorijskim modelima leksicko-semanticke obrade zajednicka je temeljna pretpostavka prema kojoj se pojmovi sastoje od semantickih obiljezja te je kategorizacija moguca u opsegu u kojem pojmovi mogu biti grupirani prema slicnosti ili prema preklapanjima svojih obiljezja. Modeli prikazuju znanstveno utemeljene zakljucke o prirodi mentalnih predodzbi do kojih se doslo na temelju empirijskih istrazivanja putem razlicitih jezicnih zadataka, i kod zdrave populacije i u slucaju jezicnih teskoca. Warrington i McCarthy (1983) medu prvima su istrazivali razlike izmedu pojedinih tipova obiljezja u relaciji sa semantickim pamcenjem. Njihova tzv. senzorno-funkcionalna teorija pretpostavlja da su neke pojmovne kategorije (kao sto su hrana i ziva bica) primarno utemeljene na perceptivno/senzorickim svojstvima, dok se pojmovi za artefakte vise oslanjaju na funkcionalna svojstva objekata. Pretpostavlja se da su razliciti tipovi leksicko-semantickih obiljezja pohranjeni u odvojenim podsustavima unutar semantickog pamcenja, sto se onda odrazava i u topografskoj organizaciji neuralnog supstrata (Allport, 1985). Kao teorijski okvir za tumacenje konceptualne strukture u mentalnom leksikonu Caramazza i Shelton (1998) razvili su tzv. hipotezu specificnu za domenu, koja naglasava evolucijsku ulogu prilikom oblikovanja pojmova (npr. za prezivljavanje je vazno prepoznati odredene tipove objekata kao potencijalne izvore hrane, a neke tipove zivotinja i ljudi kao prijetnju vlastitoj sigurnosti). …

Search by... Author
Show... All Results Primary Sources Peer-reviewed

Oops!

An unknown error has occurred. Please click the button below to reload the page. If the problem persists, please try again in a little while.