Academic journal article Suvremena Lingvistika

Hrvatski Cirkumfiks Jo-...-N 1

Academic journal article Suvremena Lingvistika

Hrvatski Cirkumfiks Jo-...-N 1

Article excerpt

I. U radu se opisuje jedna slengovska jezicna igra zagrebackih govornika hrvatskoga jezika. U [section] II. objavljena grada prvo je rasclanjena Potom su u [section] III. razradeni njezin slogovni ustroj i pravila na kojima se on temelji. U [section] IV. tvrdi se da se u toj jezicnoj igri rabi cirkumfiks, u jezicima svijeta rijetka vrsta morfa. U [section][section] V. i VI. doticna je jezicna igra smjestena u kontekst slogovnih jezicnih igara i postupaka u jezicima sirom svijeta. U zakljucku se ([section] VII.) istice ono sto se i ovim radom potvrduje--da u jezicnim igrama po svem svijetu postoje univerzalni fonoloski, upravo slogovni uzorci maskiranja rijeci, vjerojatno konacna broja, koji cesto svojim odlikama odudaraju od naravnih fonoloskih i morfoloskih jezicnih tendencija.

II. G. Knezevic--pregalac u ocuvanju hrvatskoga folklora, istrazivac, publicist, koreograf--u jednoj je internetskoj kolumni o folkloru 2006. zapisao sjecanje iz mladosti 1970--ih na zagrebackim Srednjacima, cetvrti u jugozapadnome dijelu Zagreba: (2)

(1) Sredinom sedamdesetih u Zagrebu su postojale dvije suprotstavljene supkulture: rokeri i hasomani. [...] Ja sam pripadao rokerima, ali s naglasenom teritorijalnom pripadnoscu. Klapa sa Srednjaka: Od drugih rokera razlikovali smo se samo po slengu. Mozda to nitko od gradskih kronicara nije zabiljezio pa cu ga sada iznijeti. Npr. poznatu zagrebacku recenicu >>Kuzis stari moj<< na satrovackom bi rekli >>zisku rista moj<<, a na srednjackom >>joziskunj joristanj jojmonj<<. Jos uvijek postoje pojedinci koji izvrsno govore taj sleng i ponekad ih znam zamoliti nek' spikaju malo po nasemu. Ako koji lingvist bude zainteresiran, nek' se javi. (Knezevic 2006, isticanje nase)

Svjedocanstvo nam je vazno i zbog temeljne terminologije. Knezevic je vjerojatno rabi intuitivno, u nas ce biti kako-tako osvijestena. Terminom zargon necemo se sluziti jer pod njim razumijemo svaki odjelit skup jezicnih obiljezja pojedine strukovne, drustvene ili dobne skupine. Pod terminom sleng razumijevat cemo zapravo poseban vid zargona, zargon s labavim odrednicama >>gradsko<<, >>ulicno<<, >>razgovorno<<, >>neformalno<<, >>identificirajuce i kohezivno<<. Moze se dodati i odrednica >>mladenacko<<, ali vise u smislu pocetne faze, mnogi gradski govornici slengom neformalno govore i u mirovini. Odlike poput >>tajno<<, >>hermeticno<<, >>supkulturno<<, >>zlikovacko<< i sl. ne smatramo kljucnima. Termin satra (satrovacki) oznacava nam pak jezicnu igru metateze svojstvenu slengu nekih srednjojuznoslavenskih gradova, medu njima i zagrebackomu. Terminom argo(t) sluzit cemo se samo kao svojevrsnim egzotizmom za francuski zargon, inace nam nije potreban. (3)

Knezevic je zazvao lingviste vjerojatno ne znajuci da je sakupljac hrvatskoga slengovskoga vokabulara T. Sabljak u prvome izdanju svojega rjecnika (1981) zabiljezio 22 tako skovane rijeci (v. infra Tablicu 1) te u Predgovoru spomenuo jos dvije, kojih u abecedaru nema: (4)

(2) Potpomognuti [sic!, treba: Potpomognute] razlicitim prefiksima i sufiksima, metateze su najbrzi i najlaksi nacin stvaranja citavih jezicnih blokova. Cesti je prefiks jo, a sufiks nj, pa tako od kuca postaje caku, a s prefiksom i sufiksom dobivamo jocakunj. U jednom drugom slucaju satrovacka rijec sorati u znacenju tuci metatezom, te prefiksom i sufiksom postaje joratisonj, a to u praksi izgleda ovako: sorati metatezom postaje ratiso, a s prefiksom jo i sufiksom nj--joratisonj. (Sabljak 1981: 10; 2013: 10)

Koliko znamo, pravomu lingvistickom opisu te rijeci i njihov rjecogradni postupak nisu podvrgnuti. One opscene od Sabljaka je preuzeo i u svojim rjecnicima srpskih psovki zabiljezio Sipka (1993; 1999; obiljezene su slovom S/abljak/). Nije medutim nemoguce da ih ima i u srpskome jer Bugarski (2006: 17, 22) spominje >>premetaljke sa dodacima<< jocakunj ([left arrow] kuca) i jonardinj ([left arrow] dinar), doduse bez vrela, te ubicasinje ([left arrow] sibica) i usaflanje ([left arrow] flasa), rijeci nastale prema istomu modelu, ali s drugim afiksom; hrvatskih im pisanih potvrda nismo pronasli pa ih necemo obradivati. …

Search by... Author
Show... All Results Primary Sources Peer-reviewed

Oops!

An unknown error has occurred. Please click the button below to reload the page. If the problem persists, please try again in a little while.